Otok Rab kvarnerski je otok površine 90,8 km2, čime zauzima četvrto mjesto među kvarnerskim otocima i deseto među hrvatskim jadranskim otocima. S Krkom i Pagom čini istočni - unutrašnji niz kvarnerskih otoka, koje od kopna dijeli Velebitski kanal. Oni se protežu usporedo s kopnenom primorskom obalom pravcem sjeverozapad-jugoistok. Zapadni ili vanjski niz čine otoci Cres i Lošinj, koje od Raba dijeli Kvarnerić. Rab, uz manje otoke koji ga okružuju, čini rapsku otočnu skupinu u kojoj se ističu: Sv.Grgur i Goli na sjeverozapadu otoka, te uzak i dugačak otok Dolin koji se pruža uz naselja Barbat i Banjol na južnoj strani, tvoreći Barbatski kanal. U rapsku otočnu skupinu spadaju i udaljeniji otočići Laganj Veli, Dolfin, te Trstenik. Cjelokupna je površina rapske otočne skupine 115,62 km2. Rapskoj je općini (kao administrativnoj jedinici - do 1992.) pripadao i sjeverni dio susjednog otoka Paga - poluotok Lun.

Rab cijelom svojom dužinom nije u potpunosti paralelan s kopnom, već se svojim jugoistočnim dijelom približava kopnu na 1.5 km. Širina otoka varira od 3 do 11 km. Najveća širina je između rta Sv.Kristofor i rta Šilo na poluotoku Lopar, a najuži je na okomici na zaseok Perčinići u Barbatu. Geografski, otok Rab je smješten između 44°41' i 44°51' SZŠ te 14°40' i 14°53' IZD. Po pravilnoj dinarskoj reljefnoj strukturi i smjeru pružanja, Rab se razlikuje od susjednih otoka Cresa i Lošinja.

Evo malo i povjesti o otoku Rabu

Prve pouzdanije podatke o najstarijoj povijesti nalazimo u starim grčkim putopisima i vodićima pomoraca. Skilaks Kariandonski (4. st. pr. Kr.) u svojim geografskim spisima pruža nam još kvalitetnije spoznaje o liburnskim otocima, pa tako i o Rabu. Nekoliko grčkih i rimskih geografa spominju u svojim geografskim spisima otok koji bi po svemu sudeći trebao biti Rab. U tim spisima Rab se spominje pod imenom Arba. Korijen tog imena dolazi najvjerojatnije od ilirskih liburna, najstarijih stanovnika Raba za koje povijest zna. Naime, na položaju današnjega grada Raba nalazilo se ilirsko-liburnsko predrimsko naselje kojeg su ilirski liburni nazvali Arba. Teško je utvrditi koliko je ime Arba staro ali javlja se najkasnije od početka željeznoga doba od kada su uglavnom poznati ostaci naselja, obzirom da ilirski liburni nisu gradili gradove i utvrde. Naime, liburnsko-ilirsko Arb, znači taman, mračan, zelen, pošumljen, stoga bi naziv Arba trebalo shvatiti kao toponim koji je imao značenje “Crni otok” vjerojatno zbog crnogoričnih šuma kojih je nekoć na otoku bilo mnogo. Od 1. st. po Kr. spominje se kod više grčkih i rimskih pisaca pod imenom Arba, Arva. U srednjovjekovnim latinskim ispravama nalazimo naziv Arbe, Arbia, Arbiana, Arbitana a najčešće Arbum. Slavenski Hrvati su u duhu svoga jezika Arbe preinačili u Rab vjerojatno već u 7. st. po Kr. tj. nakon dolaska prvih Slavena na otok. Najstariji dosad poznati spis, u kojemu nalazimo hrvatski naziv Rab je latinska isprava utemeljenja rapskog franjevačkog samostana sv. Eufemije iz polovice 15. st. Otok Rab su u pretpovijesti naselili ilirski Liburni. Prvi put se spominje 360. godine prije Krista, a Rimljani su ga zauzeli pod imenom Arba u II. st. prije Krista. Nakon propasti Rimskog imperija nastupa razdoblje nesigurnosti i postupnih promjena. Podjelom Rimskog carstva na Istočno i Zapadno, grad i otok Rab potpadaju pod Zapadno rimsko carstvo. Kroz burnu prošlost Rab je postao prepoznatljivo mjestu u današnjoj Hrvatskoj , sa puno povjesnih spomenika i razvijenom kulturom i turizmom. Ako Vas zanima više o povjesti Otoka pogledajte ovdje:

FELIX ARBA ili Sretan Rab

Ovdje pogledajte satelitsku mapu Kampora:

© by ovegrin.